Триконхи в сербской архитектуре Моравского периода: обзор основных проблем изучения
Ключевые слова:
Сербская средневековая архитектура, архитектура Византии, триконх, Моравская школа, моравская архитектура, историография сербской средневековой архитектурыАннотация
Статья посвящена сербской архитектуре Моравского периода, получившей развитие во второй половине XIV в. в процессе перенесения культурно-политических центров из Косова и Македонии на новые Моравские земли и просуществовавшей до середины XV в., то есть времени, когда Сербия утратила независимость под натиском османского завоевания.
Основные тенденции моравского зодчества по-прежнему, как и в более ранние времена, начиная с середины XII столетия, определены ориентацией на византийские традиции в сочетании с яркими чертами региональной самобытности и национального колорита. При этом в качестве отличительного признака моравских построек принято называть единство стиля. Однако при более детальном рассмотрении вопрос о стилевых признаках и их обобщении оказывается куда более проблематичным, чем это кажется на первый взгляд. Для архитектурных решений моравских храмов широко использовался весь арсенал художественных средств, накопленный за предшествующие периоды развития сербского регионального зодчества, что, безусловно, способствовало разнообразию композиционных построений и декоративных программ.
При таком положении дел трехконховая архитектурная формула как характерная особенность построек этого периода становится едва ли не единственным признаком стилевой общности. Несмотря на то что активное применение экседр в различных архитектурных контекстах известно уже в античную эпоху, появление триконхов в христианском культовом зодчестве разных регионов почти всегда сопряжено с проблемами их генезиса и функции. На Балканах храмы-триконхи, получившие распространение уже в ранневизантийский период, к рубежу IX–X вв. становятся доминирующим типом храма в областях, находящихся под юрисдикцией Охридской архиепископии, которой принадлежали тогда и сербские земли. В дальнейшем, в период со второй половины XII до середины XIV в., триконхи в архитектуре сербских регионов не находят распространения. Обстоятельствам и причинам возвращения триконха на сербскую почву в храмовом зодчестве Моравско-=го периода посвящен данный краткий обзор.
Библиографические ссылки
Babić G. Les chapelles annexes des églises byzantines: fonction liturgique et programmes iconographiques. Paris, Editions Klincksieck, 1969. 192 p.
Babić-Đorđević G., Đurić V.J. Polet umetnosti. Istorija Srpskog Naroda. Doba Borbi za Očuvanje i Obnovu Države (1371-1537). Knj. 2. Beograd, Srpska književna zadruga, 1982. 982 p. (in Serbian).
Bogdanović D. Izmirenje srpske i vizantijske crkve. O Knezu Lazaru. Naučni skup u Kruševcu 1971. Beo-grad, Naučno Delo, 1975, pp. 81-90 (in Serbian).
Bogdanović D. Oživljavanje nemanjićkih tradicija. Istorija Srpskog Naroda. Doba Borbi za Očuvanje i Ob-novu Države (1371-1537). Knj. 2. Beograd, Srpska književna zadruga, 1982, pp. 7-20 (in Serbian).
Bošković Đ, Vulović . Caričin Grad – Kuršumlija – Studenica. Starinar,1958, n.s. 7-8, pp. 173-180 (in Serbian).
Čanak-Medić M. Da li je Davidovica izgledala kao grobne crkve Nemanjića. Saopštenja, 1981, no. XIII, pp. 67-75 (in Serbian).
Čanak-Medić M. Sveti Ahilije u Arilju. Beograd, Poligraf, 2002. 356 p. (in Serbian).
Ćorović-Ljubinković M. Uz problem ikonografije srpskih svetitelja Simeona i Save. Starinar, 1958, n.s. 7-8, pp. 77-89 (in Serbian).
Ćorović-LJubinković M. Odraz kulta sv. Stefana u srpskoj srednjevekovnoj umetnosti. Starinar, 1961, n.s. 12, pp. 45-60 (in Serbian).
Ćurčić S. Architecture in the Balkans from Diocletian to Süleyman the Magnificent (ca. 300–ca. 1550). London, Yale University Press, 2010. 913 p.
Đurić V.J. Crkva Sv. Petra u Bogdašiću i njene freske. Zograf, 1985, no. 16, pp. 31-36 (in Serbian).
Gavrilović Z. Živopis vestibila Bogorodičine crkve u Studenici. Izbor tema i simbolika. Studenica i Vi-zantijska Umetnost Oko 1200. Godine. Međunarodni Naučni Skup Povodom 800 Godina Manastira Studenice i Stogodišnjice SANU: Septembar 1986. Beograd, Srpska akademija nauka i umetnosti, 1988, pp. 185-186 (in Serbian).
Grozdanov C. Sveti Naum Ohridski. Skopje, Detska radost-Nova-Makedonija, 1995. 240 p. (in Serbian).
Istorija Srpskog Naroda. Doba Borbi za Očuvanje i Obnovu Države (1371-1537). Knj. 2. Beograd, Srpska književna zadruga, 1982. 598 p. (in Serbian).
Jeremić M. Adolf Hytrek et les premieres fouilles archéologiques á Sirmium. Starinar, 2006, no. 55, pp. 115-130.
Kalić J. Studeničko vreme srpske istorije. Studenica i Vizantijska Umetnost Oko 1200. Godine. Međunarodni Naučni Skup Povodom 800 Godina Manastira Studenice i Stogodišnjice SANU: Septembar 1986. Beograd, Srpska akademija nauka i umetnosti 1988. 570 p. (in Serbian).
Kandić O. Gradac. Istorija i arhitektura manastira. Beograd, Poligraf, 2005. 302 p. (in Serbian).
Kazarian A.Iu. Trikonkhovye krestovo-kupol’nye tserkvi v zodchestve Zakavkaz’ia i Vizantii. Vizantiiskii Mir: Iskusstvo Konstantinopolia i Natsional’nye Traditsii. K 2000-letiiu Khristianstva. Moskva, Severnyj Pal-omnik, 2005, pp. 13-30 (in Russian).
Koco D. Klimentoviot Manastir «Sv. Pantelejmon» i raskopkata pri «Imaret» vo Ohrid. Godišen Zbornik na Filozofskiot Fakultet (Skopje), 1948, no. 1, pp. 174-182 (in Serbian).
Korać V, Šuput M. Arhitektura vizantijskog sveta. Beograd, 2005. 425 p. (in Serbian).
Korać V. Izvori Moravske arhitekture. Između Vizantije i Zapada: Odabrane Studije o Arhitekturi. Beo-grad, Prosveta, 1987, pp. 133-144 (in Serbian).
Korać V. Monumentalna arhitektura u Vizantije i Srbiji u poslednjem veku Vizantije. Osobenna obrada fasadnih površina. Zbornik Radova Vizantološkog Instituta, 2006, no. 43, pp. 209–213 (in Serbian).
Korać V. Sveti Sava i program Raškog hrama. Između Vizantije i Zapada: Odabrane Studije o Arhitekturi. Beograd, Prosveta, 1987, pp. 145-156 (in Serbian).
Maksimović Lj. Vladarska ideologija u srpskoj državi i podizanje Studenice. Vizantijski Svet i Srbi. Beo-grad, Istorijski institut, 2009, pp. 113-131 (in Serbian).
Mal’tseva S.V. Tserkov’ Uspeniia Bogoroditsy monastyria Studenitsa. Vizantiiskie istoki i stanovlenie serbskikh regional’nykh traditsii. Trudy Gosudarstvennogo Ermitazha. Vol. 53, St. Petersburg, Izdatel’stvo Gosudarstvennogo Ermitazha, 2010, pp. 282-299 (in Russian).
Mal’tseva S.V. Pridely v serbskikh khramakh XIII – pervoi poloviny XIV v. Vizantiyskiy Vremennik, 2012, vol. 71, pp. 177–199 (in Russian).
Mal’tseva S.V. Znachenie pridelov v formirovanii regional’noi traditsii v serbskoi srednevekovoi arkhitekture. Aktual’nye Problemy Teorii i Istorii Iskusstva: Collection of Articles. St.-Petersburg, NP-Print, 2011, vol. 1, pp. 63‒68 (in Russian).
Mamaloukas S. The Katholikon of Vatopediou monastery on Mount Athos: History and architecture. Available at: http://thesis.ekt.gr/thesisBookReader/id/12425#page/1/mode/2up (Accessed 5 August 2014).
Mihaljčić R. Kraj srpskog carstva. Beograd, Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1989. 287 p. (in Serbian).
Mihaljčić R. Lazar Hrebeljanović: istorija – kult – predanje. Beograd, Nolit, 1984. 378 p. (in Serbian).
Millet G. L’ancient art serbe. Les églises. Paris, E. de Boccard, 1919. 208 p.
Milonas P.M. Zametki ob arkhitekture Afona. Drevnerusskoe iskusstvo. Balkany. Rus’. St. Petersburg, Dmitrii Bulanin, 1995, pp. 35-47 (in Russian).
Nenadović S. Arhitektura u Jugoslaviji od IX-XVIII veka i glavni spomenici naroda Jugoslavije izvan njenih granica. Beograd, Naučna Kniga, 1980. 329 p. (in Serbian).
Nenadović S. Dušanova zadužbina Manastir Svetih Arhanđela kod Prizrena. Beograd, 1967. 120 p. (in Ser-bian).
Nešković J. Đurdđevi Stupovi u starom Rasu. Postanak arhitekture crkve Sv. Đorđa i stvaranje raškog tipa spomenika u arhitekturi srednjovekovne Srbije. Kraljevo, Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1984. 253 p. (in Serbian).
O Knezu Lazaru. Naučni Skup u Kruševcu 1971. Beograd, Naučno Delo, 1975. 436 p. (in Serbian)
Pokryshkin P.P. Pravoslavnaia tserkovnaia arkhitektura XII‒XVIII stoletii v nyneshnem serbskom Korolevstve, St. Petersburg, Imperatorskaia Akademiia khudozhestv, 1906. 76 p. (in Russian).
Popović D. Srpski vladarski grob u srednjem veku. Beograd, Institut za istorju umetnosti Filozofskog fakulteta, 1992. 214 p. (in Serbian).
Popović M. Lipovac — tragovi srednjovekovnog vlasteoskog boravišta. Saopštenja, 2003, no. 34, pp. 157-176 (in Serbian).
Ristić V. Moravska arhitektura. Kruševac, Narodni muzej, 1996. 372 p. (in Serbian).
Stevović I. Arhitektura Moravske Srbije: lokalna Graditeljska škola ili epilog vodećih tokova poznovi-zantijskog graditeljskog stvaranja. Zbornik Radova Vizantološkog Instituta, 2006, no. 43, pp. 231–241. (in Serbian).
Stevović I. Kalenić: Bogorodičina crkva u arhitekturi pozdnovizantijskog sveta. Beograd, Filozofski fakultet, Interprint, 2006. 216 p. (in Serbian).
Valtrović M., Vasić M. Rimska grobnica u selu Brestoviku. Starinar, 1907, n.r. Godina I (1906), pp. 128-140 (in Serbian).
Vasić M. Žiča i Lazarica. Studije iz srpske umetnosti srednjeg veka. Beograd, Izdavačka knjižarnica Gece Kona, 1928. 256 p. (in Serbian).
Vulović B. Ravanica. Njeno mesto i njena uloga u sakralnoj arhitekturi Pomoravlja. Saopštenja, 1966, no. 7. 216 p. (in Serbian).
Xyggopoulos A. Ereunai eis ta byzantina mnemeia ton Serron. Thessaloniki: Etaireia makedonikon spou-don, 1965. 87 p. (in Greek).