Средневековые фрески Далмации в контексте художественных связей Византии и Запада: историографический обзор
Ключевые слова:
Далмация, монументальная живопись, византийское искусство, Адриатика, историография, культурное взаимодействиеАннотация
Исследование выполнено за счет гранта Российского научного фонда № 25-18-00656 в Научно-исследовательском институте теории и истории архитектуры и градостроительства — филиале ЦНИИП Минстроя России.
Статья посвящена истории изучения средневековых фресок Далмации и прослеживает, как менялось восприятие этих памятников в научной литературе конца XIX – начала XXI века. Рассматриваются основные этапы, направления и методы исследований, приводятся основные положения научной дискуссии. Особое внимание уделено изменениям в терминологии, оценке соотношения византийских и западных элементов, а также влиянию политических и культурных контекстов на трактовку художественного наследия Далмации. Работа подводит итоги более чем столетней традиции изучения далматинской монументальной живописи и обозначает перспективы для дальнейших исследований.
Библиографические ссылки
Babić V. Freske u crkvi Svetog Mihaila u Stonu. Beograd, Balkanološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti Publ.; Trebinje, Eparhija Zahumsko-Hercegovačka i Primorska Publ., 2014. 304 p. (in Serbian).
Bersa G. L’arca e la cappella di S. Anastasia nel Duomo di Zara. Bulletino di archeologia e storia dalmata, 1908, vol. 31, pp. 13–16 (in Italian).
Bersa G. Guida storico-artistica di Zara e catalogo del R. Museo archeologico. Zara, E. De Schonfeld Publ., 1932. 174 p. (in Italian).
Bianchi C. F. Zara cristiana: dell’arcidiacono capitolare. Zara, Tipografia Woditzka Publ., 1877. 565 p. (in Italian).
Brunelli V. Storia della città di Zara dai tempi più remoti sino al 1815 compilata sulle fonti. Vol. 1. Venezia, Istituto Veneto d’Arti Grafiche Publ., 1913. 532 p. (in Italian).
Bulić F.; Jelić L.; Rutar S. Guida di Spalato e Salona. Zara, S. Artale Publ., 1894. 280 p. (in Italian).
Bulić F. Ritrovamenti antichi nelle mura perimetrali dell’antica Salona. L’iscrizione della “praefectura Phariaca Salonitana”. Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1902, vol. 25, pp. 3–29 (in Italian).
Cecchelli C. Zara: catalogo delle cose d’arte e d’antichità. Rome, La Libreria dello Stato Publ., 1932. 218 p. (in Italian).
Deanović A. Romaničke freske u Sv. Krševanu, Zadar. Peristil, 1957, vol. 2, no. 1, pp. 113–123 (in Croatian).
Domančić D. Sredovječna freska u Donjem Humcu na Braču. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1956, vol. 10, pp. 84–94 (in Croatian).
Domančić D. Kulturni spomenici otoka Brača, srednji vijek. Brački zbornik, 1960, vol. 4, pp. 113–160 (in Croatian).
Đurić V. J. Dubrovačka slikarska škola. Beograd, Srpska akademija nauka i umetnosti Publ., 1964. 334 p. (in Serbian).
Đurić V. J. Vizantijske freske u Jugoslaviji. Beograd, Jugoslavija Publ., 1974. 232 p. (in Serbian).
Dyggve E. Eigentümlichkeiten und Ursprung der frühmittelalterlichen Architektur Dalmatiens. Actes du XIII Congrès international d’histoire de l’art. Stockholm, Le Comité organisateur du Congrès Publ., 1933, p. 3 (in German).
Dyggve E. Forschungen in Salona. Bd. 3: Der altchristliche Friedhof Marusinac. Wien, Hölder Publ., 1939. 153 p. (in German).
Dyggve E. History of Salonitan Christianity. Oslo, H. Aschehoug Publ., 1951. 164 p. (in English).
Eitelberger von Edelberg R. Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens in Arbe, Zara, Nona, Sebenico, Traù, Spalato und Ragusa. Wien, Wilhelm Braumüller Publ., 1884. 396 p. (in German).
Ferluga J. L’amministrazione bizantina in Dalmazia. Venice, Deputazione di Storia Patria per le Venezie Publ., 1978. 297 p. (in Italian).
Fisković C. Contatti artistici tra la Puglia e Dalmazia. Palumbo P. F. et al (eds). Per una Storia delle relazioni per le due sponde adriatiche. Bari, Grafiche Cressati Publ., 1962, pp. 121–134 (in Italian).
Fisković C.; Gušić B. Otok Mljet – naš novi nacionalni park. Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Publ., 1958. 160 p. (in Croatian).
Fisković C. Ranoromaničke freske u Stonu. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1960, vol. 12, pp. 25–31 (in Croatian).
Fisković C. Dalmatinske freske. Zagreb, Zora Publ., 1965. 31 p., 56 tab. (in Croatian).
Fisković I. Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj. Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt Publ., 1987. 160 p. (in Croatian).
Fisković I. Adriobizantski sloj zidnog slikarstva u južnoj Hrvatskoj. Starohrvatska spomenička baština. Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža. Zagreb, Exegi Momentum Publ., 1996, pp. 371–387 (in Croatian).
Fisković I. Un contributo al riconoscimento degli affreschi “Adriobizantini” sulla sponda croata meridionale. Hortus Artium Medievalium, 1998, vol. 4, no. 4, pp. 71–83 (in Italian).
Fisković I. O freskama 11. i 12. stoljeća u Dubrovniku i okolici. Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 2009, vol. 33, pp. 17–36 (in Croatian).
Horvat F. Byzantine Art beyond the Borders of the Empire: A Case Study of the Church of St. Chrysogonus in Zara. Matheou N. S. M.; Kampianaki Th.; Bondioli L. M. (eds). From Constantinople to the Frontier: The City and the Cities. Leiden; Boston, Brill Publ., 2016, vol. 106, pp. 385–424.
Horvat F. Insular Power: Reconstructing the Social, Economic and Artistic Networks of the Elaphiti Islands, Croatia (Unpublished PhD thesis). Los Angeles, University of California, 2022. 412 p.
Iveković Ć. M. Crkva i samostan Svetog Krševana u Zadru. Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Publ., 1931. 60 p. (in Croatian).
Karaman Lj. Crkvica Svetog Mihajla kod Stona. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1928, vol. 15, pp. 81–116 (in Croatian).
Karaman Lj. Notes sur l’art byzantin et les Slaves catholiques de Dalmatie. L’art byzantin chez les Slaves: Recueil Uspensky. Paris, 1932, vol. 2, pp. 317–331 (in French).
Karaman Lj. Novi nalazi na otoku Braču. Jugoslovenski istorijski časopis, 1937, vol. 3, pp. 117–124 (in Croatian).
Karaman Lj. O putovima bizantskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana. Starohrvatska prosvjeta, 1958, vol. 3, pp. 61–76 (in Croatian).
Karaman Lj. O vremenu gradnje Svetog Mihovila u Stonu. Vjesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1960, vol. 9, no. 3, p. 81 (in Croatian).
Krleža Lovrić P.; Jurković M. “Adrio-Byzantinism” and/or Byzantine Influence on Croatian Cultural Heritage – a Reconsideration. Voprosy vseobshchei istorii arkhitektury (Questions of the History of World Architecture), 2018, vol. 10, pp. 104–117 (in Russian).
Ljubinković R. Predstava Prvog greha u apsidalnoj konhi u crkvi Svetog Mihajla kod Stona. Zbornik Narodnog muzeja, 1964, vol. 4, pp. 223–229 (in Serbian).
Maraković N.; Turković T. Liturgical Vestments in the Eleventh and Twelfth Century Mural Paintings of Dubrovnik and the Elaphiti Islands — a Contribution to the Study of “Adrio-Byzantinism” on the Eastern Adriatic. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2016, vol. 40, no. 1, pp. 7–20.
Marin E. L’«Adriobyzantinisme» à reconsidérer. Ars auro gemmisque prior: Mélanges en hommage à Jean-Pierre Caillet. Eds. C. Blondeau, B. Boissavit-Camus, V. Boucherat, P. Volti. Turnhout, Brepols Publ., 2013, pp. 105–110 (in French).
Nagy J. Sveti Krševan, njegova crkva i samostan u Zadru. Croatia Sacra, 1932, vol. 3, pp. 13–26 (in Croatian).
Peković Ž. Četiri elafitske crkve / Quattro chiese delle isole Elafite. Dubrovnik, Omega Engineering Publ.; Split, Centar Studia Mediterranea pri Filozofskom fakultetu Publ., 2008. 153 p. (in Croatian and in Italian).
Petricioli I. Zadar: turistički vodič (Zadar: Tourist Guide). Zadar, Liburnija Publ., 1962. 77 p. (in Croatian).
Petricioli I. Romanika u Zadru. Zadar: geografija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura: zbornik (Zadar: Geography, Economy, Transport, History, Culture: Collected Papers). Zagreb, Matica hrvatska Publ., 1964, pp. 143–186 (in Croatian).
Petricioli I. The Cathedral of St. Anastasia. Zadar, Zadar Archbishopric Publ., 1985. 45 p.
Preradović D. Bisanzio sull’Adriatico nel IX e X secolo. Topografia sacra (Unpublished PhD thesis). Udine, 2010/2011. 418 p. (in Italian).
Radić F. Slavensko-bizantinski spomenici u Korčuli. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1890, vol. 12, pp. 81–82 (in Croatian).
Radić F. Ulomak nadvratnika sa natpisom i uresom hrvacko-bizantinskoga sloga u Trogiru. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1892, vol. 14, pp. 16–17 (in Croatian).
Rapanić Ž. Ima li dvojbe oko termina “adriobizantizam”?. Zbornik Tomislava Marasovića. Eds. L. Babić, A. Milošević, Ž. Rapanić. Split, Sveučilište u Splitu Publ., 2002, pp. 172–182 (in Croatian).
Skovran A. Novootkrivene freske u crkvi Sv. Luke u Kotoru. Zograf, 1972, vol. 4, pp. 76–77 (in Serbian).
Stjepčević I. Katedrala svetog Tripuna u Kotoru. Split, Novo doba Publ., 1938. 101 p. (in Croatian).
Strzygowski J. Die Altslavische Kunst. Ein Versuch ihres Nachweises. Augsburg, Benno Filser Verlag Publ., 1929. 296 p. (in German).
Tadić J. Grada o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII–XVI veka. Knj. I. Belgrade, Naučna knjiga Publ., 1952. 357 p. (in Serbian).
Tomas I. Nova promišljanja o crkvi Svetog Mihajla u Stonu. Ars Adriatica, 2016, vol. 6, pp. 41–60 (in Croatian).
Vučenović S.; Petricioli I. Crkva svetog Andrije i svetog Petra Starog u Zadru. Diadora, 1970, no. 5, pp. 177–202 (in Croatian).
